Probiotici, laktobacili

Nazivi probiotici i laktobacili odnose se na specifične žive mikroorganizme koji se nalaze u prirodnoj crijevnoj mikroflori i imaju pozitivan učinak na naš probavni trakt. U crijevima postoje milijuni mikroorganizama, no probiotskim kulturama nazivamo samo one koji imaju dokazivo dobar učinak na naš organizam.

U ovoj kategoriji pod nazivom Probiotici, laktobacili, pronaći ćete oznake NatuRise i Nature Love.


Probiotici

Učinci probiotika na naš organizam

O tome kakvi su svi učinci probiotika na naš organizam još se samo špekulira. Naime, neprekidno se provode istraživanja svih mogućih učinaka. Probiotici čine različite sojeve mikroorganizama, a od njih mogu imati višestruke potpuno različite benefite. Stoga se ne mogu preporučiti najbolji probiotici. Ipak, dokazano je da laktobacili pomažu u suzbijanju proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, sindroma propusnog crijeva, disbioze, ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti, infekcije helicobacter pylori i clostridium difficile, vaginalnim infekcijama, infekcijama kvascima i dječjim ekcemima.

Više o učincima probiotika možete saznati u našem članku: Za što su dobra probiotika i koji su njihovi učinci?

Kako pravilno uzimati probiotike?

Različiti potencijalni učinci utječu na to koje probiotike trebate. Naime, važno je da rješavaju konkretan problem. Drugi važan faktor je da proizvod sadrži probiotike u takvoj količini koja stvarno pomaže. Pazeći na to, trebate probiotike uzimati na pravi način – nakon obroka, prije obroka ili na prazan želudac.

Također, nužno je ispravno skladištenje probiotika. Pažljivo pratite što navodi proizvođač na pakiranju i skladištite mikroorganizme prema uputama. Inače se ne jamče pozitivni rezultati. Usput, dobra vijest je da postoje i probiotici bez laktoze, pa ako imate intoleranciju, pomoći će i vama.

Više o odabiru pravih probiotika možete saznati u našem članku: Kako odabrati najbolje probiotike?

Kada uzimati probiotike?

Probiotike je moguće uzimati i preventivno, no općenito se preporučuje uzimanje probiotika tijekom bolesti kada uzimate antibiotike. Naime, lijekovi djeluju ne samo na loše (patogene) bakterije, već uništavaju i one dobre. Na taj način može doći do bakterijske neravnoteže koja će uzrokovati probavne probleme. Probiotici jačaju “dobre” bakterije pa biste ih trebali uzimati tijekom cijelog liječenja antibioticima, a zatim još otprilike 14 dana. Pratite i razmak između antibiotika i probiotika. Probiotike biste trebali uzeti otprilike 2 sata nakon uzimanja antibiotika.

Detaljnije smo se posvetili uzimanju probiotika u našem blogu: Kako i kada uzimati probiotike?

Koja je razlika između probiotika i prebiotika?

Mnogi dodaci sadrže osim probiotika i prebiotike. Probiotici su živi mikroorganizmi koji održavaju bakterijsku ravnotežu u tijelu. Prebiotici su nerazgradive vrste vlakana koje su gnojivo za probiotike. Stimuliraju množenje probiotickih bakterija. Inulin je topivo vlakno koje se najčešće koristi kao prebiotik.

Najpoznatiji probiotici sojevi su:

  • Lactobacillus rhamnosus
  • Lactobacillus casei
  • Lactobacillus reuteri
  • Lactobacillus bulgaricus
  • Lactobacillus salivarius
  • Lactobacillus plantarum
  • Bifidobacterium animalis
  • Bifidobacterium infantis
  • Bifidobacterium longum
  • Bifidobacterium bifidum
  • Streptococcus thermophilus
  • Saccharomyces boulardii
  • Bacillus coagulans