Probiotici, laktobacili

Probiotici su živi mikroorganizmi – najčešće bakterije mliječne kiseline (laktobacili i bifidobakterije) ili kvasac Saccharomyces boulardii. U ovoj kategoriji pronaći ćete višesojne probiotike u kapsulama i tabletama, tekuće probiotike, probiotike za djecu u vrećicama i kombinacije s prebioticima, kao što su inulin ili FOS.

Što su probiotici i laktobacili?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi koji u dovoljnoj količini dospiju u crijevo. Laktobacili su jedna od skupina probiotičkih bakterija. Godine 2020. znanstvenici su dotadašnji rod Lactobacillus podijelili na više novih rodova, pa na pakiranjima možete pronaći i nove nazive, primjerice Lacticaseibacillus rhamnosus umjesto Lactobacillus rhamnosus.

Najpoznatiji probiotički sojevi

  • Laktobacili – primjerice L. rhamnosus, L. acidophilus, L. plantarum, L. casei, L. reuteri ili L. gasseri
  • Bifidobakterije – primjerice B. longum, B. bifidum, B. breve ili B. animalis subsp. lactis
  • Ostali – Streptococcus thermophilus, Bacillus coagulans i kvasac Saccharomyces boulardii

Svojstva probiotika ovise o konkretnom soju, a ne samo o vrsti. Kvalitetan proizvođač zato navodi puni naziv s oznakom soja, primjerice L. rhamnosus GG.

Kako se snaći među probioticima

  • Sojevi – naziv roda, vrste i po mogućnosti soja.
  • Broj bakterija (CFU) – navodi se u milijunima ili milijardama u dnevnoj dozi. Važno je jamči li proizvođač broj do isteka roka trajanja, a ne samo u trenutku proizvodnje.
  • Prebiotici – vlakna poput inulina ili FOS-a koja bakterijama služe kao hrana. Kombinacija probiotika i prebiotika naziva se sinbiotik.
  • Čuvanje – neki probiotici čuvaju se u hladnjaku, a drugi na sobnoj temperaturi. Pridržavajte se uputa na pakiranju.

Detaljan vodič za odabir pronaći ćete u članku Kako odabrati najbolje i najkvalitetnije probiotike?

Oblici probiotika

Najrašireniji su probiotici u tabletama i kapsulama. Osobama koje ne vole gutati kapsule prikladni su tekući probiotici. Djeci se probiotici najčešće daju u vrećicama ili kapima – pronaći ćete ih u kategoriji Probiotici za djecu. Kombinacije s vlaknima nalaze se u kategoriji Probiotici i prebiotici.

Pročitajte više

Česta pitanja

Koja je razlika između probiotika i laktobacila?

Probiotici su zajednički naziv za sve korisne žive mikroorganizme u dodacima. Laktobacili su jedna njihova skupina – bakterije mliječne kiseline. Svaki je laktobacil u dodatku, dakle, probiotik, ali nije svaki probiotik laktobacil. Probiotici mogu sadržavati i bifidobakterije ili kvasce.

Koja je razlika između probiotika i prebiotika?

Probiotici su živi mikroorganizmi. Prebiotici su neprobavljiva vlakna, primjerice inulin ili FOS, koja crijevnim bakterijama služe kao hrana. Prebiotike prirodno sadrže primjerice cikorija, luk, češnjak, poriluk ili banane.

Kada uzimati probiotike i što uz antibiotike?

Pridržavajte se preporuke proizvođača – neki se sojevi uzimaju prije obroka, a drugi uz obrok. Ako uzimate antibiotike, između antibiotika i probiotika napravite razmak od najmanje 2 sata. Antibiotici ne uništavaju kvasac Saccharomyces boulardii. Više pročitajte u članku Kako i kada uzimati probiotike: prije ili poslije obroka?

Što znači CFU na pakiranju probiotika?

CFU (engl. colony forming units) broj je živih mikroorganizama sposobnih za rast. Uobičajeni dodaci sadrže od 1 do nekoliko desetaka milijardi CFU u dnevnoj dozi. Veći broj ne znači automatski bolji proizvod – važni su i konkretni sojevi te koliko ih preživi do isteka roka trajanja.

Moraju li probiotici stajati u hladnjaku?

Ne svi. Mnogi suvremeni probiotici liofilizirani su (sušeni smrzavanjem) i u zatvorenom pakiranju podnose sobnu temperaturu. Druge, osobito tekuće, nakon otvaranja treba čuvati u hladnjaku. Uvijek se pridržavajte uputa na pakiranju i čuvajte ih od topline i vlage.

Smiju li djeca uzimati probiotike?

Da, postoje probiotici namijenjeni upravo djeci, najčešće u vrećicama ili kapima s dozom prilagođenom dobi. Probiotike za odrasle ne dajte djeci bez savjeta pedijatra. Kod dojenčadi, nedonoščadi i djece oslabljenog imuniteta uvijek se posavjetujte s liječnikom.

Upozorenje: Dodaci prehrani nisu zamjena za raznovrsnu i uravnoteženu prehranu. Ne prekoračujte preporučenu dnevnu dozu. Kod oslabljenog imuniteta, ozbiljne bolesti, u trudnoći, tijekom dojenja ili pri uzimanju lijekova posavjetujte se s liječnikom.