Željezo

Nedostatak željeza u tijelu

Organizam može apsorbirati samo oko 15 % željeza unesenog hranom. Stoga se često događa da našem tijelu nedostaje željeza. Njegov nedovoljan unos primjećuje se i na izgledu. Osoba je bljeđa, izgleda nezdravo, nokti se lome, a često se javljaju i bolesti kože i sluznice. Prvi simptom često je i izražen umor. Može doći i do poremećaja metabolizma. Imunitet je također često oslabljen.

Zašto nadoknađivati željezo u trudnoći i tijekom dojenja?

Tijekom trudnoće potrebe tijela za željezom često se gotovo udvostručuju. Osobito pred kraj trudnoće dovoljan unos ovog minerala iznimno je važan, jer se dijete vrlo brzo razvija i potreba za kisikom raste. Osim toga, dijete može stvarati vlastite zalihe željeza tek nakon 4 mjeseca, pa ga u prvim mjesecima mora opskrbljivati majka. U tom je slučaju preporučljivo koristiti kombinirane vitamine i minerale za trudnice te vitamine za dojilje, koji također sadrže željezo.

Predoziranje željezom

Predoziranje željezom nije često, no pri nadoknadi željeza putem dodataka prehrani može doći do njegovog viška. Najčešće se očituje proljevom ili blagom mučninom. U ekstremnim slučajevima može doći do povraćanja s primjesama krvi.

Što može utjecati na apsorpciju željeza?

Mnoge hranjive tvari, vitamini i minerali djeluju sinergijski, što znači da se međusobno pozitivno nadopunjuju. To vrijedi i za željezo. Njegova apsorpcija u tijelu nije jednostavna. Najbolje se apsorbira željezo uz unos vitamina C, koji olakšava apsorpciju hranjivih tvari. Također je prikladno koristiti ionsko željezo s vrlo visokom apsorpcijom, do 99 %.

Prirodni izvori željeza – željezo u prehrani

Prirodni izvori željeza mogu biti životinjskog i biljnog podrijetla. Od životinjskih se posebno preporučuju pačja jetra i crveno meso. Od biljnih namirnica bogate željezom su, primjerice, lanene sjemenke, sjemenke bundeve, ječam ili leća. Dobar izvor su i začini poput mažurana ili curryja, kao i začinsko bilje (peršin, cimet) te sušene gljive.